"SADA MOŽE DA POČNE SUĐENJE ZA PAD NADSTREŠNICE" Ministar Nenad Vujić na Kurir televiziji o svim aktuelnostima: Spomenuo i razrešenje Zagorke Dolovac!
Predsednik skupštinskog Odbora za pravosuđe Uglješa Mrdić izjavio je nedavno da se zalaže za zakon koji se tiče reorganizacije tužilaštva, ali i najavio da će skupštinski Odbor za pravosuđe inicirati preko skupštine da Visoki savet tužilaštva razreši funkcije Vrhovnu tužiteljku Zagorku Dolovac.
Sa druge strane, Viši sud u Beogradu doneo je rešenje kojim je potvrđena optužnica Višeg javnog tužilaštva u Beogradu u predmetu "Nadstrešnica-korupcija".
O svim aktuelnim pitanjima, govorio je ministar pravde Nenad Vujić za jutarnji program Kurir televizije.
Vujić se na početku osvrnuo na predložene izmene seta pravosudnih zakona, a koje je najavio Uglješa Mrdić.
- Ništa nije statično i uvek je neophodno raditi na poboljšanju pravnog okvira kako bi se ispratio razvoj društva, ali i kako bi pravosuđe odgovorilo na efikasan način na sve pojave koje ima. Tako i ovde govorimo o određenim izmenama, kada govorimo i o mogućnosti podele Trećeg tužilaštva na Treće i Četvrto. Takođe, radi se na usklađivanju sa zakonom o sudovima, gde u okviru Višeg suda imamo posebno odeljenje za organizovani kriminal. U obrazloženju stoji da bi to poboljšalo efikasnost, bolju kordinaciju unutar tužilačke organizacije i efikasnije vođenje postupaka. Naravno, ništa ne bi trebalo raditi preko noći, radimo i dodatne analize kako bismo pospešili efikasnost i uspehe u tim postupcima. Gubitak u takvim postupcima iznosi uvek desetak miliona evra. Recimo, ona tzv. stečajna mafija je naš budžet koštala 43 miliona evra, odnosno gubitak tog predmeta, odnosno donošenje oslobađajuće presude. Potrebna je vrsta reorganizacije, da se naprave određene analize, kako bi taj postupak bio efikasniji i povezan u čitavom pravosudnom sistemu. Neko govori o tome da je to korak unazad, ali to ne mora da bude to, zato se i rade određene analize - kaže ministar Vujić.
"Skupština ima pravo da kaže ko je dobro, a ko loše radio"
Vujić se osvrnuo na inicijativu Uglješe Mrdića da preko skupštine da Visoki savet tužilaštva razreši funkcije Vrhovnu tužiteljku Zagorku Dolovac.
- Obaveza Vrhovnog javnog tužioca je da podnosi godišnji izveštaj o svom radu skupštini. Skupštinski odbor, pa i Skupština ima pravo da taj izveštaj usvoje ili ne. Kada vlada podnosi izveštaj, ako on nije usvojen, onda imate postupak da se dovodi u pitanje poverenje vladi, pa i Odbor može postaviti to pitanje, pa da skupština odluči da li će pokrenuti inicijativu i uputiti takvu inicijativu Visokom savetu tužilaštva. Skupština ima pravo da kaže ko je dobro, a ko je loše radio svoj posao - kaže Vujić.
Problemi u proceduri konkursa za tužilaštvo
Na sednici Visokog saveta pre tri dana oborene su sve rang liste i odbijeni predlozi za izbor javnih tužilaca zbog pristrasnog sastava komisije za izbore, jer u njima dominiranu članovi pod direktnim uticajem Zagorke Dolovac. Vujić je kao član Saveta ocenio da je ovo korak napred u jačanju tužilačke organizacije.
- Prva moja primedba je da smo imali većinu konkursa tokom novembra i decembra 2023. i u januaru 2024. godine. Logično je da se pitate šta se radilo za te dve godine, jer to nije baš toliko komplikovana procedura. Znači imali smo problema onda u samoj toj proceduri, odnosno nedostatku objektivnih, jasnih i merljivih kriterijuma. Sada govorimo o tome da odjednom nekako to mora da se završi preko noći. Izvinite, a šta se radilo dve godine i ponavljam, tužilačka javnost već odavno se pita koji su to jasni, objektivni kriterijumi koji se moraju uspostaviti. Drugo, mora da se poboljša transparentnost rada, prvenstveno zbog šire javnosti, ali isto tako da se i kandidatima za javno tužilačku funkciju, tužiocima koji žele da napreduju, njima mora biti jasno koji su to kriterijumi po kojima se meri njihov rad i kako mogu onda da napreduju. To su i ne samo zahtevi naše javnosti, to su civilizacijski standardi. Ustavni sud je u svojoj odluci poništio konkurs Visokog saveta tužilaštva, koji je bio pre godinu dana, i oni su rekli da su kandidati birani bez jasnih merljivih kriterijuma i da je Savet morao da dovede u odnos kandidate koje su izabrali u odnosu na one koji nisu izabrani, jer svako mora da ima jasna ta merila. Znači, to je jedan nedostatak. Mi negde i u izveštajima Evropske unije uvek imamo tu sugestiju, a to je potreba jasnih merljivih kriterijuma i jedna transparentnost koja je neophodna - kaže Vujić.
Vujić je pričao o odnosu Ministarstva pravde sa Visokim savetom tužilaštva.
- Ja sam član Visokog saveta i naravno Ministarstvo pravde ima intenzivnu saradnju sa oba saveta, ne u smislu nikakvog uticanja, ali kako bismo zajednički radili na ostvarivanju naših nadležnosti. Recimo, Ministarstvo pravde brine o zgradama, informacionom sistemu, standardu i platama zaposlenih. Ne smemo zaboraviti da iza sudija i tužilaca imamo armiju vrednih ljudi, to je ta sudska i tužilačka administracija koja je u okviru i u nadležnosti Ministarstva pravde. Mi smo sa izmenama Zakona o sudskim taksama, sa određenim merama na poboljšanju materijalnog položaja zaposlenih u pravosuđu, gledali da i njihov materijalni položaj poboljšamo, a onda, ako imate što kvalitetnije ljude koji su iza sudija i tužilaca koji rade taj jedan veliki posao, da biste došli do jedne optužnice, do jedne presude, jer je čitava mašinerija iza toga - kaže Vujić.
Koja su ovlašćenja ministra u odnosu na ceo pravosudni sistem?
Srbija je unapredila prvani okvir i podigla standard sudske nezavisnosti kod nas.
- Recimo u Nemačkoj ministar pravde predlaže sudiju Parlamentu, ali kod nas nema tu mogućnost. Posle izmene Ustava parlament više ne dosuđuje o izboru sudija i tužilaca, već Visoki savet tužilaštva. U okviru Visokog saveta tužilaštva, ministar pravde je član po funkciji, i jedan od 11 članova, a posotoje i ograničenja kada se recimo vodi disciplinski postupak prema nekom tužiocu, minstar pravde ne može da učestvuje u tome. To govori koliko je Srbija unapredila pravni okvir i koliko je taj standard sudske nezavisnosti kod nas dostignut. Naravno, uvek postoji prostora za poboljšanja, mi ćemo raditi određene analize jer je prošlo tri godine. Imamo mehanizam kojim se sprečava nedozvoljeni pritisak. Ministarstvo pravde je tu da se brine o zakonskom okviru kada su zakoni iz naše nadležnosti - kaže Vujić za Kurir televiziju.
Dalja procedura o postupku pada nadstrešnice
Ministar je govorio i o daljoj proceduri za pad nadstrešnice u Novom Sadu i istakao da sada može da počne suđenje.
- Sud je potvrdio optužnicu, pa se sada pripremaju ročišta i ulazi se u sudski postupak. Sada može da počne suđenje. Sve traži vreme. Moramo biti sigurni u dokaze, za to treba vreme, dokazi moraju da ispune određen kvalitet, a onda sud ceni dokaze i tamo se oni izvode. Ne možemo očekivati da se nešto desi preko noći - kaže Vujić.
Kazne za blokiranje saobraćajnice
Ministar Vujić se osvrnuo i na blokadere koji blokiraju saobraćajnice, ističući da i za to postoji kazna.
- Ukoliko vi napadate bezbednost građana, uništavate ekonomiju, to imamo i u tim definicijama terorizma itd. Ali kada govorimo o samom blokiranju saobraćajnica, mi jesmo u izmenama Krivičnog zakonika stavili određene izmene, baš prateći i standarde koje postavlja Evropski sud za ljudska prava i ono što postoji u većini zemalja. Kazna je, recimo, predviđena u toj izmeni da bude do godinu dana - kaže Vujić.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs